Mozillin Firefox nastavlja biti glavni igrač u domeni web preglednika, držeći značajan tržišni udio. Preglednik, koji je dobio visoke pohvale i od korisnika i od programera, nosi sa sobom kult sljedbenika.
Neki korisnici aplikacije Mozilla imaju tendenciju da budu vrlo strastveni u pogledu preglednika po izboru, a to je možda najočiglednije kada gledate stvari poput ovog Firefox kruga u žitu.
Mozilla je softverska zajednica otvorenog koda koju su osnovali bivši zaposlenici Netscapea.
Gdje je povijest počela
U rujnu 2002. godine objavljen je Phoenix v0.1. Phoenix preglednik, koji će s vremenom postati poznat kao Firefox u kasnijim izdanjima, počeo je izgledati kao skraćena verzija preglednika kakvog poznajemo danas.
Iako mu nedostaju mnoge značajke koje Firefox danas čine toliko popularnim, početno izdanje Phoenixa je sadržavalo pregledavanje karticama i upravitelj preuzimanja, koji su u to vrijeme bili daleko od uobičajenih u preglednicima.
Kako su kasnije verzije Phoenixa postale dostupne beta testerima, poboljšanja su počela dolaziti u hrpama. Do vremena kada je Phoenix v0.3 objavljen sredinom listopada '02, preglednik je već sadržavao podršku za proširenja, bočnu traku, integriranu traku za pretraživanje i više.
Igranje igre imena
Nakon nekoliko mjeseci poliranja postojećih značajki i ispravljanja grešaka, Mozilla je u travnju 2003. naišla na prepreku s imenom preglednika. Ispostavilo se da je tvrtka pod imenom Phoenix Technologies razvila vlastiti preglednik otvorenog koda i oni su, zapravo, posjedovali zaštitni znak za ime. U tom je trenutku Mozilla bila prisiljena promijeniti ime projekta u Firebird.
Prvo izdanje pod novim nadimkom preglednika, Firebird 0.6, postalo je prva verzija dostupna za Macintosh OS X uz Windows, dajući Mac zajednici okus onoga što dolazi. Objavljena 16. svibnja 2003., verzija 0.6 predstavila je vrlo popularnu značajku Clear Private Data i također uključila novu zadanu temu.
Sljedećih pet mjeseci izaći će još tri verzije Firebirda koje će sadržavati podešavanja za kontrolu dodataka i automatsko preuzimanje između ostalog, kao i kolekciju ispravaka grešaka. Kako se preglednik približavao svom prvom javnom izdanju, još jedna zavrzlama s imenovanjem natjerala bi Mozillu da ponovno promijeni brzinu.
Saga se nastavlja
Projekt relacijske baze podataka otvorenog koda koji je postojao u to vrijeme također je nosio oznaku Firebird. Nakon početnog otpora Mozille, razvojna zajednica baze podataka na kraju je izvršila dovoljan pritisak da potakne još jednu promjenu imena preglednika. Po drugi i posljednji put, naziv preglednika službeno je promijenjen iz Firebird u Firefox u veljači 2004.
Mozilla, naizgled frustrirana i posramljena zbog problema s imenovanjem, objavila je ovu izjavu nakon što je promjena napravljena: "Naučili smo mnogo o odabiru imena u protekloj godini (više nego što bismo željeli). Mi bili smo vrlo pažljivi u istraživanju imena kako bismo bili sigurni da nećemo imati problema u budućnosti. Započeli smo proces registracije našeg novog zaštitnog znaka u Uredu za patente i zaštitne znakove SAD-a."
S posljednjim imenom, Firefox 0.8 predstavljen je 9. veljače 2004., sadržavajući novo ime i novi izgled. Osim toga, sadržavao je značajku izvanmrežnog pregledavanja kao i Windows instalacijski program koji je zamijenio prethodni.zip način isporuke.
Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci izdane su srednje verzije za rješavanje nekih preostalih nedostataka i sigurnosnih propusta, kao i za uvođenje značajki poput mogućnosti uvoza Favorita i drugih postavki iz Internet Explorera.
U rujnu je dostupna prva verzija za javno izdanje, Firefox PR 0.10. Traci za pretraživanje dodano je nekoliko opcija tražilice, uključujući eBay i Amazon. Između ostalih značajki, RSS mogućnost u Oznakama debitirala je.
Samo pet dana nakon javnog izdanja Firefoxu je trebalo prijeći granicu od milijun preuzimanja, nadmašivši očekivanja i nadmašivši Mozilla-in cilj od 10 dana da postigne željenu granicu.
Donja crta
Nakon što su dva kandidata za izdanje predstavljena 27. listopada i 3. studenog, dugo očekivano službeno lansiranje konačno se dogodilo 9. studenog 2004. Firefox 1.0, dostupan na više od 31 jezika, dobro je prihvaćen od strane javnosti. Mozilla je čak prikupila novac od tisuća donatora za promicanje lansiranja, a oglas New York Timesa koji je prikazan sredinom prosinca nagradio ih je prikazivanjem njihovih imena uz simbol Firefoxa.
Firefox, Part Deux
Preglednik je doživio više promjena i nove značajke neprestano su dodavane od tog dana krajem 2004., što je dovelo do glavnog izdanja verzije 1.5 i konačno verzije 2.0 24. listopada 2006.
Firefox 2.0 uveo je poboljšane RSS mogućnosti, provjeru pravopisa unutar obrazaca, poboljšano pregledavanje karticama, elegantniji novi izgled, zaštitu od krađe identiteta, vraćanje sesije (koje vraća vaše otvorene kartice i web stranice u slučaju pada preglednika ili slučajnog pada) isključivanje) i više.
Ova se nova verzija stvarno svidjela i javnosti i programerima dodataka, koji su gotovo preko noći proizveli beskrajnu ponudu proširenja. Snaga Firefoxa nastavila je rasti uz pomoć strastvene i genijalne razvojne zajednice dok su ovi dodaci nastavili podizati preglednik na nove visine.
Firefox, nazvan po crvenoj pandi pronađenoj na Himalaji, u Nepalu i južnoj Kini, nastavio je napredovati na ljestvicama u jurnjavi za Internet Explorerom.
Donja crta
Sljedeće desetljeće doživjelo je litaniju promjena u području preglednika - ponajprije bolji web standardi, mobilno pregledavanje koje je postalo svakodnevna aktivnost za većinu svjetske populacije, kao i tona dodatne konkurencije od strane velikih napadača poput Googlea Chrome, Opera i Apple Safari uz manje specijalizirane preglednike koji se mogu pohvaliti vlastitim jedinstvenim skupovima značajki.
Quantum i Firefox danas
U proteklih nekoliko godina Firefox je napravio velike korake u performansama i značajkama. Najznačajniji od njih bio je prelazak na Firefox Quantum, izdanje 57, koji je ponudio značajna poboljšanja performansi i ažurirani mehanizam dodataka. Sva kasnija izdanja Firefoxa označena su kao "Quantum" jer imaju istu moćnu tehnologiju.
Nakon izdanja Quantuma, Firefox je skočio u performansama kako bi se izjednačio, au nekim slučajevima i pobijedio, svoju najveću konkurenciju, Google Chrome, u mjerilima JavaScripta. Iako Firefox još uvijek nije toliko popularan kao Chrome, on pruža alternativu koja je više usmjerena na privatnost i čvrsto drži drugo mjesto među najpopularnijim preglednicima.
Privatnost je tamo gdje Firefox briljira. Budući da je preglednik potpuno otvorenog koda i gotovo beskonačno konfigurabilan, on ostaje najbolja mainstream opcija za online privatnost i sigurnost. Zapravo, Mozilla je itekako svjesna rastuće popularnosti Firefoxa za privatnost i sigurnost, te nastavljaju dodavati značajke za dodavanje dodatnih slojeva privatnosti, uključujući izborna proširenja, poput kartica spremnika. Firefox je stekao tako jaku reputaciju po pitanju privatnosti da služi kao osnova za preglednik Tor koji je ultra fokusiran na privatnost.
Firefox nastavlja biti glavni igrač na tržištu, redovito nudeći nove značajke i poboljšavajući postojeće.
