Ključni podaci za van
- Istraživači su podijelili detalje o novoj bateriji na bazi nikla koja bi mogla trajati više od 100 godina.
- Takva dugotrajna baterija mogla bi se pokazati ekološki prihvatljivom ako se može koristiti u više namjena, predlažu stručnjaci.
- Drugi uzimaju 100-godišnju tvrdnju s prstohvatom soli, upozoravajući da ne predviđaju trajanje izvan stvarnog testiranja.
Zamislite svijet u kojem bi baterije mogle trajati duže od proizvoda koje pokreću.
Približavajući se korak bliže takvoj mogućnosti, istraživači sa Sveučilišta Dalhousie u Halifaxu u Kanadi, zajedno s Teslinom naprednom istraživačkom skupinom za baterije, podijelili su detalje o novoj bateriji na bazi nikla koja bi pod pravim uvjetima mogla trajati iznimno dugo Dugo vrijeme. Baterija ipak, jedan od autora rada je Jeff Dahn, koji se smatra jednim od pionira litij-ionske (Li-ion) baterije.
"Iako ova studija obećava u razvoju baterija koje bi mogle trajati stoljeće", rekao je za Lifewire putem e-pošte Gavin Harper, istraživač kritičnih materijala, Birminghamski centar za strateške elemente i kritične materijale, na Sveučilištu u Birminghamu, "Moći ćemo maksimizirati ekološke koristi koje bi mogla proizaći iz ove tehnologije samo ako uspijemo pronaći aplikacije koje će koristiti bateriju tijekom njenog stoljetnog životnog vijeka."
Vrijeme testiranja
Trajnost proizvoda, objasnio je Harper, nije samo funkcija koliko dugo će trajati. Jednako važan aspekt je koliko ostaje privlačan ljudima tijekom svog životnog ciklusa. Kako bi potvrdio svoj argument, Harper je primijetio da je rijetkost vidjeti stoljetna vozila kako jure cestom.
"Budući da bi baterija nadživjela vozilo, mogla bi se prebaciti u novo vozilo kada originalno vozilo bude spremno za otpad", predložio je dr. Stephen J. Harris, projektni znanstvenik u Odjelu za pohranu energije u Nacionalnom laboratoriju Lawrence Berkeley, u razmjeni e-pošte s Lifewireom.
Harper vjeruje da je za najbolje korištenje tako dugotrajnih baterija važno razmotriti raspon primjena za koje se mogu koristiti tijekom njihovog životnog ciklusa, pogotovo jer mogu biti tehnologija koja omogućuje druga poboljšanja okoliša.
"Projekt ReLIB Sveučilišta u Birminghamu istražuje ponovnu upotrebu i recikliranje litij-ionskih baterija, istražujući kako učinkovito kaskadirati ćelije kroz niz namjena tijekom njihovog životnog ciklusa," dodao je Harper.
Jedna upotreba tako dugotrajnih baterija, sugerira Harper, bila bi za pohranu energije ili pričuvne aplikacije, gdje bi njihov dug radni vijek bio revolucionaran. "Isplativo pohranjivanje energije u mreži moglo bi omogućiti veći prodor predvidljivo povremenih obnovljivih izvora energije, ozelenjavajući mrežu", rekao je.
Vjeruje da je jedna od ključnih stvari koju treba razmotriti u budućnosti povrat energije od ulaganja određivanjem koliko je energije potrebno za izradu baterija u usporedbi s količinom energije koju mogu pohraniti tijekom svog životnog vijeka.
"Ako možemo napraviti baterije koje su jako dugovječne, tada će se energija pohranjena tijekom životnog vijeka povećati, a to poboljšava utjecaj baterija na okoliš, omogućujući nam proizvodnju više kapaciteta za pohranu energije za manje unosa energije," objasnio je Harper.
Prijateljsko okruženje
Naravno, ovu vrstu tehnologije baterija nećemo vidjeti prerano u našim životima: ovo je još uvijek na vrlo ranoj razini istraživanja. Harper je rekao da predložena baterija zahtijeva strogu kontrolu okoliša kako bi ispunila svoje obećanje u trajanju od 100 godina. Jedan od ekoloških zahtjeva je da baterija radi na 25°C (77°F), što je, kako je primijetio Harper, lakše učiniti u stacionarnim aplikacijama.
Nadalje, s obzirom na dug radni vijek baterije, Harper zamišlja da bi druge pomoćne komponente pogonske jedinice otkazale prije baterije. Međutim, to je nešto za što on vjeruje da se oko toga može dizajnirati usvajanjem modularnog pristupa stvarima poput potporne elektronike napajanja, koja se može zamijeniti ili obnoviti tijekom životnog ciklusa baterije.
Što ako nakon 30 godina postoji neki novi mehanizam kvara koji nikada prije nismo vidjeli i na koji nismo niti pomislili?
Dr. Harris je također upozorio protiv predviđanja životnih vijeka izvan stvarnog vremena testiranja.
Objasnio je da, čak i ako uspijemo usporiti poznate mehanizme kvarova do te mjere da ih možemo spriječiti da se aktiviraju barem 100 godina, nitko nije radio s baterijom u bilo kakvoj današnjoj konfiguraciji više od nekoliko desetljeća.
"Što ako nakon 30 godina postoji neki novi mehanizam kvara koji nikada prije nismo vidjeli i na koji nikada nismo ni pomislili?" upitao je.
