Ključni podaci za van
- Svijet je u "klimatskoj krizi", prema UN-u, a potrošači i vlade moraju napraviti promjene kako bi povećali održivost za budućnost.
- Tehnološke inovacije u raznim sektorima vjerojatno će proći nezamijećeno od strane potrošača, ali bi mogle imati učinak potreban za ublažavanje klimatske katastrofe.
- Vlade će morati prijeći na internacionalistički pogled na politiku i gospodarski razvoj kako bi ublažile klimatske promjene uzrokovane ljudskim djelovanjem za sljedeću generaciju, kažu stručnjaci.
Znanstvenici vjeruju da je svijet na pragu klimatske katastrofe, a stručnjaci sugeriraju da je usvajanje sve ekstremnijih tehnoloških (i socioloških) mjera najbolji način da se izbjegnu najvjerojatniji ishodi.
12. prosinca, glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao je svjetske čelnike na samitu o klimatskim ambicijama da proglase izvanredno klimatsko stanje u nadi da će ključne zemlje natjerati na usvajanje sveobuhvatnijih strategija. Naveo je povećanje sektora s intenzivnim ugljičnim dioksidom u zemljama G20 u paketima poticaja usvojenim za oporavak od pandemije koronavirusa. U korak sa znanstvenim istraživanjem, Guterres preporučuje istaknutim vladama da se posvete naporima za suprotstavljanje klimatskim promjenama, uključujući društvene reforme.
"Suočavamo se s klimatskim izvanrednim stanjem, a ne s manjim problemom koji je manje važan od izgradnje cesta ili obnove turizma na razinu prije pandemije. Potreban je fokus koji se primjenjuje u SAD-u.nakon Pearl Harbora, koji je prepoznat kao egzistencijalna prijetnja zemlji, " Ian Lowe, emeritus profesor na Sveučilištu Griffith koji se specijalizirao za održivost i posljedice klimatskih promjena, rekao je u intervjuu za Lifewire.
Održivost nasuprot inovativnosti
Rasprava između održivosti i inovacija nastavila se dok globalni čelnici preispituju ekonomski razvoj u svijetu za koji stručnjaci tvrde da se vrti oko ekološkog kolapsa. Ranije ovog mjeseca, Japan je obećao prekinuti prodaju vozila na naftu, odlučivši se umjesto toga za proizvodnju energetski učinkovitih električnih i hibridnih alternativa. Nadaju se da će izbaciti automobile s benzinskim motorima do 2035.
Druge zemlje koje će postupno ukinuti automobile na benzin uključuju Dansku, Irsku, Nizozemsku i Norvešku, kao i Ujedinjeno Kraljevstvo. Za Ameriku, prva država koja se odlučila na ovu obvezu je Kalifornija, koja se nada prekinuti prodaju novih benzinskih i dizelskih automobila do 2035. Dekarbonizacija automobilske industrije vjerojatno će biti najrašireniji, zamjetan pomak za potrošače.
Najdugotrajnija briga u rješavanju usvajanja klimatske politike je jesu li zemlje voljne ili sposobne usvojiti politički nabijenija rješenja.
Prelazak na više zelene energije i čiste tehnologije prosječna će osoba proći nezamijećeno, rekao je Lowe. Ove promjene pomoći će poboljšati dugovječnost našeg planeta i imati malo ili nimalo utjecaja na svakodnevni život Amerikanaca.
"Potrošač neće primijetiti da njihova struja dolazi iz čistih tehnologija opskrbe, a ne prljavih, energija će i dalje teći iz utičnica na isti način", rekao je. "Kada bismo imali vlade koje razmišljaju unaprijed i nalažu ostvariva poboljšanja u učinkovitosti uređaja, potrošači bi sigurno primijetili smanjenje svojih računa za struju."
Održivost je odavno proizvela pristupačnije energetske alternative. Obnovljivi izvori energije pali su ispod cijene ugljena još 2018. i samo su nastavili padati cijene, dosegnuvši rekordno niske cijene u 2020. Ljudi bi mogli vidjeti smanjenje svojih računa za svjetlo u ne tako dalekoj budućnosti, kako sve više objekata i stambenih područja usvaja zelene opcije poput solarne energije i energije vjetra.
Nova tehnologija na horizontu
Obnovljivi izvori energije eksplodirali su nakon 2020. Prema najnovijim podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), električna energija bez ugljika činila je više od 90% energetskih kapaciteta dodanih ove godine, uglavnom solarne i energija vjetra. To se gotovo udvostručilo u posljednjih pet godina; u 2015. kapacitet obnovljive energije iznosio je oko 50%.
Istraživači iz IEA-e sugeriraju da bi se to moglo ponovno povećati 2021. "Budućnost izgleda svjetlije s povećanjem novih kapaciteta na putu da postavi nove rekorde ove i sljedeće godine", rekao je Fatih Birol, izvršni direktor IEA-e, u priopćenje za javnost. U sljedećih pet godina, organizacija očekuje da će 95% kapaciteta energije biti obnovljivo.
Osim novih zelenih energija, još jedno tržište u nastajanju koje preusmjerava način na koji ljudi konzumiraju su prehrambeni proizvodi uzgojeni u laboratoriju. Ranije ovog mjeseca, prvi čisti protein, poznat kao meso bez ubijanja, odobren je za prodaju u Singapuru. Hrana je piletina uzgojena u laboratoriju iz kalifornijske trgovine Eat Just.
Tvrtke diljem svijeta razvijaju druge laboratorijski uzgojene proteine, uključujući govedinu i svinjetinu, s izraženom svrhom smanjenja stočarske proizvodnje. Otisak stočarske industrije na klimatske promjene je golem: čini 14,5% emisija stakleničkih plinova, prema UN-ovoj Organizaciji za hranu i poljoprivredu. Promjena prehrane jedan je od ključnih načina na koji se društvo mora promijeniti kako bi zadovoljilo znanstvene zahtjeve.
Vjerojatno nećemo uskoro vidjeti laboratorijski uzgojenu govedinu na svojim tanjurima. Ali uz alternativu masivnoj stočarskoj industriji, potrošači će uskoro moći donositi informiranije odluke o svojoj potrošnji na fundamentalnoj razini.
"Zajedno se moramo kretati kako bismo proveli ubrzanu klimatsku akciju", rekla je istraživačica urbanog planiranja Kathryn Davidson u intervjuu za Lifewire. "Ključno pitanje je da isprobavamo, provodimo ad hoc eksperimente oko klimatskih mjera (tj. isprobavamo tehnologiju možda s otpadom zelenim krovovima), ali često se ti testovi ne prevode u širenje eksperimenata diljem grada."
Novosti poput geoinženjeringa s "zelenim plažama" koje apsorbiraju CO2, tvrtke Project Vesta, ili betona bez cementa, tvrtke Carbicrete (proizvodnja cementa čini 10% emisija CO2), izašle su na scenu. Međutim, ovi se futuristički projekti uglavnom smatraju trikovima za koje je malo vjerojatno da će biti usvojeni u mjeri potrebnoj za postizanje dugoročne promjene. Prosječna osoba si možda neće moći priuštiti odlazak na zelenu plažu, a općina se možda neće moći odlučiti za Carbicrete umjesto industrijskog betona, ali postoji nada za urbanističko planiranje.
Istraživači su govorili o pametnim gradovima za smanjenje onečišćenja zraka u prepunim gradskim područjima. Njemački lučki grad Hamburg bio je među prvima koji je usvojio mobilne generatore. Oni omogućuju velikim brodovima koji gutaju plin da se iz daljine prikače na kopneni izvor energije, smanjujući štetne emisije u zrak u užurbanom lučkom gradu. Usvajanje tehnoloških rješenja u gusto naseljenim gradovima također bi se moglo pokazati korisnim.
Zajedno moramo krenuti zajedno kako bismo proveli ubrzanu klimatsku akciju.
Globalna ekonomska inovacija
Najtrajnija briga u rješavanju usvajanja klimatske politike jest hoće li zemlje voljne ili sposobne usvojiti politički nabijenija rješenja. Guterres je požalio na pojam sebičnih vlada u svom govoru u UN-u, rekavši da je poanta boriti se za globalnu budućnost za sljedeće generacije.
Vlade će morati razumjeti efekt valova svojih politika i djelovanja, a nedjelovanje je glavna briga za znanstvenike i aktiviste.
Da bi si priuštile razvoj novih, zelenih tehnologija, siromašnije zemlje mogu trebati ozbiljnu ekonomsku pomoć međunarodnih tijela kao što su nacije koje pripadaju Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, poznate kao OECD. Tehnološki napredak omogućuje određeni stupanj suradnje i dijeljenja između zemalja, ali to može ići samo tako daleko. Loweu to nije dovoljno daleko.
"Gotovo je nemoguće vidjeti kako tehnološka poboljšanja koja su u pripremi mogu postići smanjenje emisija koje je potrebno da bi se porast prosječne globalne temperature zadržao ispod manje zahtjevnog pariškog cilja od 2 stupnja Celzijusa do 2030.", rekao je..
