Pojam latencija odnosi se na nekoliko vrsta kašnjenja koja se obično javljaju u obradi mrežnih podataka. Mrežna veza niske latencije ima mala kašnjenja, dok veza visoke latencije ima duga kašnjenja.
Osim kašnjenja širenja, latencija također može uključivati kašnjenja prijenosa (svojstva fizičkog medija) i kašnjenja obrade (kao što je prolazak kroz proxy poslužitelje ili stvaranje mrežnih skokova na internetu).
Latencija i brzina mreže
Iako se percepcija brzine i performansi mreže obično shvaća kao propusnost, latencija je drugi ključni element. Prosječna osoba više je upoznata s konceptom propusnosti jer je to metrika koju proizvođači mrežne opreme obično reklamiraju. Ipak, latencija je jednako važna za iskustvo krajnjeg korisnika. U žargonskim terminima, riječ kašnjenje često se odnosi na lošije performanse na mreži.
Kašnjenje u odnosu na propusnost
Na DSL i kabelskim internetskim vezama, kašnjenja manja od 100 milisekundi (ms) su tipična, a često su moguća i manja od 25 ms. Sa satelitskim internetskim vezama, s druge strane, tipične latencije mogu biti 500 ms ili više.
Pretjerana latencija stvara uska grla koja sprječavaju da podaci popune mrežni kanal, čime se smanjuje propusnost i ograničava maksimalna efektivna propusnost veze. Utjecaj latencije na propusnost mreže može biti privremen (u trajanju od nekoliko sekundi) ili postojan (konstantan), ovisno o izvoru kašnjenja.
Iako je teoretska vršna propusnost mrežne veze fiksna prema korištenoj tehnologiji, stvarna količina podataka koja teče mrežom (naziva se propusnost) varira tijekom vremena i na nju utječu veće i niže latencije.
Kašnjenje internetskih usluga
Internetska usluga s ocjenom od 100 Mbps može raditi osjetno lošije od usluge s ocjenom od 20 Mbps ako radi s velikom latencijom.
Satelitska internetska usluga ilustrira razliku između latencije i propusnosti na računalnim mrežama. Satelit posjeduje i veliku propusnost i veliku latenciju. Prilikom učitavanja web stranice, na primjer, većina satelitskih korisnika primijeti primjetno kašnjenje od trenutka kada unesu adresu do trenutka kada se stranica počne učitavati.
Ova velika latencija prvenstveno je posljedica kašnjenja širenja jer poruka zahtjeva putuje brzinom svjetlosti do udaljene satelitske postaje i natrag do kućne mreže. Međutim, nakon što poruke stignu na Zemlju, stranica se učitava brzo, kao na drugim internetskim vezama velike propusnosti (kao što su DSL i kabelski internet).
Latencija softvera i uređaja
WAN latencija se događa kada je mreža zauzeta rješavanjem prometa do te mjere da drugi zahtjevi kasne jer hardver ne može sve to obraditi pri maksimalnim brzinama. Ovo također utječe na žičanu mrežu jer cijela mreža radi zajedno.
Pogreška ili drugi problem s hardverom može povećati vrijeme potrebno hardveru za čitanje podataka, što je još jedan razlog kašnjenja. To može biti slučaj s mrežnim hardverom ili hardverom uređaja, poput sporog tvrdog diska kojem treba vremena da pohrani ili dohvati podatke.
Softver koji radi na sustavu također može uzrokovati kašnjenje. Neki antivirusni programi analiziraju sve podatke koji ulaze i izlaze iz računala, zbog čega su neka zaštićena računala sporija od svojih parnjaka. Analizirani podaci često se rastavljaju i skeniraju prije nego što postanu upotrebljivi.
Mjerenje latencije mreže
Mrežni alati kao što su ping testovi i traceroute mjere latenciju određivanjem vremena koje je potrebno određenom mrežnom paketu da putuje od izvora do odredišta i natrag, što se naziva povratno vrijeme. Vrijeme povratnog putovanja mjera je latencije i najčešće je. Značajke kvalitete usluge (QoS) kućnih i poslovnih mreža dizajnirane su za upravljanje propusnošću i latencijom kako bi se pružila dosljednija izvedba.
