Vrijeme traženja je vrijeme koje je potrebno određenom dijelu mehanike hardvera da locira određeni dio informacija na uređaju za pohranu. Ova vrijednost se obično izražava u milisekundama (ms), gdje manja vrijednost označava brže vrijeme traženja.
Ono što vrijeme traženja nije ukupno vrijeme koje je potrebno za kopiranje datoteke na drugi tvrdi disk, preuzimanje podataka s interneta, snimanje nečega na disk itd. Iako vrijeme traženja igra ulogu u ukupno vrijeme koje je potrebno za obavljanje ovakvih zadataka gotovo je zanemarivo u usporedbi s drugim čimbenicima.
Vrijeme traženja često se naziva vrijeme pristupa, ali u stvarnosti je vrijeme pristupa malo duže od vremena traženja jer postoji malo razdoblje latencije između pronalaženja podataka i stvarnog pristupa istima.
Što određuje vrijeme traženja?
Vrijeme traženja za tvrdi disk je vrijeme koje je potrebno sklopu glave pogona (koji se koristi za čitanje/pisanje podataka) da se ruka pokretača (gdje su glave pričvršćene) postavi na pravo mjesto na stazu (gdje su podaci zapravo pohranjeni) za čitanje/pisanje podataka u određeni sektor diska.
Budući da je pomicanje ručice pokretača fizički zadatak za koji je potrebno vrijeme da se dovrši, vrijeme traženja može biti gotovo trenutačno ako je položaj glave već na pravom putu ili, naravno, duže ako se glava mora pomaknuti na druga lokacija.
Stoga se vrijeme traženja tvrdog diska mjeri njegovim prosječnim vremenom traženja, jer neće svaki tvrdi disk uvijek imati sklop glave u istom položaju. Prosječno vrijeme traženja tvrdog diska obično se izračunava približno koliko je vremena potrebno da se traže podaci preko jedne trećine staza na tvrdom disku.
Iako je prosječno vrijeme traženja najčešći način mjerenja ove vrijednosti, to se može učiniti i na dva druga načina: od staze do staze i punim hodom. Od zapisa do zapisa vrijeme je potrebno za traženje podataka između dvije susjedne staze, dok je puni hod vrijeme potrebno za traženje po cijeloj duljini diska, od najunutarnje staze do najudaljenije.
Neki poslovni uređaji za pohranu podataka imaju tvrde diskove koji su namjerno manjeg kapaciteta tako da ima manje staza, dopuštajući pokretaču kraću udaljenost za kretanje po stazama. Ovo se zove kratko milovanje.
Ovi pojmovi za tvrdi disk mogu biti nepoznati i zbunjujući za praćenje, ali sve što stvarno trebate znati jest da je vrijeme traženja za tvrdi disk vrijeme koje je potrebno disku da pronađe podatke koje traži, tako da manja vrijednost predstavlja brže vrijeme traženja od veće.
Primjeri vremena traženja uobičajenog hardvera
Prosječno vrijeme traženja za tvrde diskove polako se poboljšavalo tijekom vremena, pri čemu prvi (IBM 305) ima vrijeme traženja od oko 600 ms. Nekoliko desetljeća kasnije prosječno vrijeme traženja HDD-a iznosi oko 25 ms. Moderni tvrdi diskovi mogu imati vrijeme traženja oko 9 ms, mobilni uređaji 12 ms, a vrhunski poslužitelji imaju oko 4 ms vremena traženja.
Solid-state tvrdi diskovi (SSD-ovi) nemaju pokretne dijelove kao što imaju rotirajući pogoni, pa se njihova vremena traženja mjere malo drugačije, pri čemu većina ima vrijeme traženja između 0,08 i 0,16 ms.
Neki hardver, poput pogona optičkih diskova i pogona za diskete, ima veću glavu od tvrdog diska i stoga imaju sporije vrijeme traženja. Na primjer, DVD-ovi i CD-i imaju prosječno vrijeme traženja između 65 ms i 75 ms, što je znatno sporije od tvrdog diska.
Je li vrijeme traženja doista toliko važno?
Važno je shvatiti da dok vrijeme traženja igra potrebnu ulogu u određivanju ukupne brzine računala ili drugog uređaja, postoje druge komponente koje rade u tandemu, a koje su jednako važne.
Dakle, ako želite nabaviti novi tvrdi disk da ubrzate svoje računalo ili želite usporediti više uređaja kako biste vidjeli koji je najbrži, ne zaboravite uzeti u obzir druge aspekte kao što su memorija sustava, CPU, sustav datoteka, i softver pokrenut na uređaju.
Na primjer, ukupno vrijeme koje je potrebno za nešto poput preuzimanja videa s interneta uopće nema mnogo veze s vremenom traženja tvrdog diska. Iako je istina da se vrijeme spremanja datoteke na disk donekle oslanja na vrijeme traženja, s obzirom na to da tvrdi disk ne radi trenutno, u ovakvom slučaju prilikom preuzimanja datoteka, na ukupnu brzinu više utječe propusnost mreže.
Isti koncept vrijedi i za druge stvari koje radite poput pretvaranja datoteka, kopiranja DVD-ova na tvrdi disk i sličnih zadataka.
Možete li poboljšati vrijeme traženja HDD-a?
Iako ne možete učiniti ništa kako biste ubrzali fizička svojstva tvrdog diska i povećali njegovo vrijeme traženja, postoje stvari koje možete učiniti kako biste poboljšali ukupnu izvedbu. To je zato što samo vrijeme traženja pogona nije jedini faktor koji određuje performanse.
Jedan primjer je smanjenje fragmentacije korištenjem besplatnog alata za defragmentaciju. Ako su fragmenti datoteke raspoređeni po cijelom tvrdom disku u zasebnim dijelovima, bit će potrebno više vremena da ih pogon sakupi i organizira u čvrsti dio. Defragmentacija može konsolidirati ove fragmentirane datoteke kako bi se poboljšalo vrijeme pristupa.
Prije defragmentacije, možete čak razmisliti o brisanju nekorištenih datoteka kao što su predmemorije preglednika, pražnjenje koša za smeće ili sigurnosno kopiranje podataka koje operativni sustav aktivno ne koristi, bilo besplatnim alatom za sigurnosno kopiranje ili online uslugom sigurnosnog kopiranja. Na taj način tvrdi disk neće morati pretraživati sve te podatke svaki put kada treba nešto pročitati ili napisati na disk.
