Istraživači s Nacionalnog instituta za informacije i komunikacije (NICT) u Tokiju nedavno su oborili svjetski rekord u brzini prijenosa podataka, dosegnuvši 319 terabita u sekundi.
Tim znanstvenika i inženjera predvodio je Benjamin Puttnam iz NICT-a, organizacije s poviješću podviga prijenosa podataka. Zapravo, NICT je odašiljao 172 terabita preko 2000 kilometara u travnju 2020., postavljajući svjetski rekord u to vrijeme.
Za neku perspektivu, najnoviji rekord brzine mogao bi nekome omogućiti prijenos 10 000 filmova visoke razlučivosti, po 4 gigabajta svaki, u otprilike jednoj sekundi.
Da bi postigao ovaj podvig, tim je uzeo spojeni četverožilni kabel od optičkih vlakana i kanalizirao podatke niz četiri cijevi od optičkih vlakana. Podaci su zatim preneseni pomoću "multipleksiranja valne duljine."
Ova posebna tehnologija uzima snop podataka i dijeli ga na 552 pojedinačna kanala. Podaci se zatim šalju niz četiri jezgre preko optičkog kabela dugog 1864 milje (3000 kilometara). A kako bi se osiguralo da jačina signala ne oslabi, na svakih 43,5 milja (70 kilometara) postavljena su pojačala koja ga pojačavaju.
Cijevi od optičkih vlakana odigrale su ključnu ulogu u obaranju rekorda, jer su smanjile smetnje signala na velikoj udaljenosti. Obično se koristi samo jedna cijev. Pojačala su također bila posebna jer su sadržavala tragove rijetkih zemaljskih elemenata, poput tulija i erbija, kako bi još više pojačala snagu signala.
Prema timu, svaki kanal je prenosio podatke brzinom od oko 145 gigabajta u sekundi za svaku jezgru. S 552 kanala, istraživači su uspjeli doseći prijavljenih 319 terabita brzine.
Svrha ovog testa bila je nastavak istraživanja tima u sustavima prijenosa podataka na velike udaljenosti. Podaci i nalazi ovih testova pripremit će svijet za eru mreže nakon 5G.
